"Avanturizam kao perspektiva održivog turizma" naziv je dvodnevne konferencije koja se na Kozari održava u sklopu projekta "Feel Kozara" koji provodi Agencija za ekonomski razvoj grada Prijedora "PREDA-PD", a u okviru kojeg će se raditi na razvoju turističkih atrakcija na otvorenom.

Šef regionalne kancelarije Evropske unije u Banjaluci Stefano Donati izjavio je da turizam donosi poslove i investicije i da zato EU izdvaja znatna sredstva za razvoj turizma, kako za članice, tako i za granične zemlje.
"Ovo je dio projekta " EU4Business" koji EU finansira sa 15 miliona evra, a NJemačka za 1,1 milion evra. Zajednički ga vode "GIZ, ILO i UNDP" i traje do marta iduće godine" rekao je Donati novinarima na Kozari.
On je podsjetio na to da je turizam jedna od najpogođenijih grana u pandemiji i da je zato EU obezbijedila dodatnih 1,2 miliona evra za oporavak mikro, malih i srednjih preduzeća i ovom sektoru, te finansira kroz IPA instrument podršku turizmu za period 2021-2027.
"Drago mi je da mogu da najavim veliku konferenciji koju EU organizuje 28. juna, a tiče se promocije investicija u turizmu i razvoja turizma u BiH", dodao je Donati.
Gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović rekao je da su grad Prijedor, Agencija "PREDA-PD" i Nacionalni park Kozara opredijeljeni da Kozara postane prava turistička destinacija na koju će svi poželjeti da dođu.
"Ovo je iskorak napravljen da ostanemo na tom pravcu da Kozara postane atraktivna jer ima potencijale koji ranije nisu bili iskorišteni. Daćemo sve od sebe da promovišemo Kozaru i privučemo turiste", naveo je Pavlović.
Vršilac dužnosti direktora Nacionalnog parka Kozara Božidar Nikoletić izrazio je zahvalnost Agenciji "PREDA-PD" za saradnju i za to što poseban akcenat daje Kozari koja ima izvrsne potencijale za razvoj turizma, ali su nedovoljno iskorišteni.
"Tu smo da skupa proširujemo kapacitet u smislu da razvijamo avanturistički, rekreativni, zdravstveni i sportski turizam", naglasio je Nikoletić.
Milena Gnjatović Simatović iz Agencije "PREDA-PD" rekla je da projekat "Feel Kozara" " traje od maja prošle do oktobra ove godine i da je osnovni koncept unapređenje turizma uz integralni pristup svih relevantnih institucija i organizacija i svih lokalnih zajednica oko Kozare - Prijedora, Novog Grada, Kozarske Dubice, Gradiške i Kostajnice, s ciljem kreiranja zajedničkih turističkih proizvoda regije, kao i povećanja kvaliteta postojećih.
Govoreći o pojedinim dijelovima projekta koji se odnose na fizičku infrastrukturu, ona je navela da je postojeći avantura park sa jednog nivoa i 20 platformi dostigao tri nivoa sa 50 platformi.
"Jedan je od najvećih u BiH i mogu ga koristiti djeca od četiri godine i dalje svi uzrasti. Biciklističke staze do sada u bile na oko 100 kilometara, a po okončanju projekta biće još oko 60 kilometara mapiranih ruta. Via ferate dobile su još 120 metara i te vertikalne staze postaju sve atraktivnije", navela je ona i dodala da je osmišnjena i edukativno-didaktička stazu za školarce i predškolce o biljnom i životinjskom svijetu Kozare.
Vrijednost projekta "Feel Kozara" je 450.700 KM, od čega oko 360.000 KM finansira EU.

izvor:prijedorgrad.org

Obavještavamo posjetioce Nacionalnog parka "Kozara" da preduzeće Autotransport Prijedor, od 19.06. uvodi autobusku liniju i subotom na relaciji Prijedor - Mrakovica - Prijedor.

Autobus saobraća subotom i nedjeljom, a polazak iz Prijedora je u 9 časova, povratak sa Mrakovice u 16 časova.

Nacionalni park Kozara, u sklopu svojih redovnih aktivnosti, je izvršio obnovu signalizacije na pješačkoj stazi Zovik - Zečiji kamen - Pišala - Gavrin kalem. Stari putokazi i info table su zamjenjeni novim.

Pomenuta staza je dužine oko 2 km i uz tok potoka Zovik vodi do vodopada, penjališta i vidikovca na lokalitetu Zečiji kamen. Staza preko Pišala nastavlja do lokaliteta Gavrin kalem gdje se nalazi trim staza za odrasle. Ovdje možete testirati svoju snagu i spretnost savladavajući prepreke na trim stazi. 

Pandemija Covid-19 postavila je pred nas brojne izazove, kojima nisu odoljeli ni parkovi i zaštićena područja. Od izostanka prihoda, poteškoća u funkcionisanju i komunikaciji, nedostatka posjetilaca do problema njihovog prevelikog broja u nekim parkovima, pandemija je još jednom pokazala koliko su zaštićena područja ranjiva. Sada se ona moraju prilagoditi novim načinima komunikacije, novoj infrastrukturi i posjetiocima, što je istaknuto i kroz ovogodišnji slogan “Parkovi – sljedeća generacija”.

“Ova globalna kriza može poslužiti kao prilika za reformu dosadašnjeg upravljanja zaštićenim područjima koji se često zasniva na njihovoj ekonomskoj isplativosti, i okrenuti se ka kreiranju zelenih, inkluzivnih politika koje će doprinijeti izgradnji pozitivnije budućnosti za zaštićena područja i lokalne zajednice u njima. Prilika za to je i Zelena agenda za Zapadni Balkan koja je pored razvoja cirkularne ekonomije, postizanja ugljenične neutralnosti i smanjenja zagađenja, fokusirana i na zaštitu biodiverziteta, što je jedna od ključnih uloga zaštićenih područja. Vlade država bi trebalo da kroz nacionalne planove i Zelenu agendu obezbjede veću podršku i za zaštićena područja”, ističe Marko Pećarević, menadžer projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude” koji sprovodi WWF Adria.

I u našem regionu parkovi su pokazali sve aspekte ranjivosti i slabosti postojećih sistema i potrebu za razvojem specifičnih znanja i sposobnosti s kojima će zaposleni moći da odgovore na brojne izazove u svakodnevnim aktivnostima. Kako bi postala otpornija na krizne situacije, u zaštićenim područjima moraju se unaprijediti znanja i sposobnosti vezana za problematiku očuvanja biodiverziteta, razvijati inovativni izvori finansiranja i promovisati značaj zaštićenih područja za obrazovne aktivnosti i održivi turizam.

“Neka zaštićena područja su u prethodnom periodu bila suviše orijentisana na razvoj turizma, što je za posljedicu imalo konstantni rast broja posjetilaca, posebno onih koji dolaze u jednodnevne posjete parkovima. Ti pritisci su se u konačnici negativno odrazili na zaštitu prirode. S druge strane, zaštićena područja koja ranije nijesu bila fokusirana na turizam, bila su iznenada izložena većem obimu posjeta od strane domaćih turista, te su imale poteškoće u efikasnoj kontroli posjetilaca, a ujedno nijesu imale razvijene mehanizme da ostvare prihode od posjeta, istakla je program menadžerka Parkova Dinarida Jelena Marojević Galić.

EUROPARK federacija, mreža evropskih zaštićenih područja, obiježava Evropski dan parkova od 1999. godine, u znak sjećanja na proglašenje prvih nacionalnih parkova u Evropi. U regionu se ovaj datum obilježava od 2001. godine. To je prilika, a posebno u periodu prilagođavanja funkcionisanja parkova i zaštićenih područja u doba pandemije, da se istakne koliko je neophodno obezbediti njihovo stabilno finansiranje.