NP Kozara 22.04.2021. - Kozara ima izuzetno veliki značaj sa istorijskog aspekta i sa stanovišta zaštite prirode i zato se turizam mora razvijati odgovorno, izjavila je pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Svjetlana Radusin u Nacionalnom parku "Kozara" koji je danas brojnim aktivnostima obilježio Dan planete Zemlje.

"Ovdje je poseban izazov spojiti turistički dio sa očuvanjem prirodnih resursa i istorijskog nasljeđa, ali je to moguće uz pametno upravljanje Nacionalnim parkom `Kozara` kakvo smo i do sada imali i kakvo ćemo, nadam se, imati i ubuduće", rekla je Radusinova u obraćanju zvanicama u planinarskom domu Kotlovača.

Ona je istakla da se na današnji dan, Dan planete zemlje, svako simbolično treba okrenuti iza sebe i pogledati šta je uradio da doprinese zaštiti sredine u kojoj živi.

"Ozelenjavanje i sadnja sadnica je jedna od aktivnosti kojom se može ukazati na značaj današnjeg dana", dodala je Radusinova.

Predstavnik Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske Dragan Talić rekao je da Kozari gravitira više od 400.000 stanovnika i da je s tog aspekta možda destinacija sa najvećim potencijalom, a najviše zapostavljena.

"Radimo na pripremi strategije za razvoj turizma i trudićemo se da Kozari damo poseban značaj koji joj i pripada. Ima ljudi iz Banjaluke koji idu na Zlatibor, a da nisu nikad vidjeli Kozaru. To je greška svih nas koju moramo popraviti", poručio je Talić.

Vršilac dužnosti direktora Nacionalnog parka "Kozara" Božidar Nikoletić rekao je da su svi koji su se danas okupili na Kozari na istom zadatku, odnosno u službi zaštite prirode i da shvataju značaj ovog nacionalnog parka.

"Krenuli smo od najmlađih i tako ćemo nastaviti jer smo sa starijim generacijama možda i zakasnili kada je u pitanju značaj zaštite", rekao je Nikoletić i najavio kampanje u borbi protiv nesavjesnog odlaganju otpada, problema koji je u posljednje vrijeme na Kozari eskalirao.

On je naglasio da se turizam razvijati mora, jer bi bez toga i ogroman istorijski značaj bio zapostavljen, ali da se to mora raditi pažljivo i oprezno.

Zamjenik gradonačelnika Prijedora Žarko Kovačević zahvalio je UNDP-u što pomaže u promociji Kozare i ocijenio da značaj projekata koji se na Kozari realizuju možda još nije dovoljno prepoznat.

"Jedno odraslo drvo proizvede dovoljno kiseonika za 64 odrasla čovjeka. Republika Srpska je 53 odsto pokrivena šumama koje jesu resurs, ali se eksploatacijom ne smije ugroziti opstanak prirode. Čovječanstvo je u kritičnom trenutku, čime se moraju pozabaviti krupniji svjetski igrači", poručio je Kovačević.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za ekonomski razvoj grada Prijedora "PREDA-PD" Aleksandar Drljača rekao je da je njegov tim čvrsto vjerovao u uspjeh kad su se Gradskoj upravi obratili za 15.000 KM, koliko je koštala samo kotizacija za učešće u javnom pozivu za projekat "Via Dinarika".

"Agencija `PREDA-PD` je glavni krivac što se projekat dešava i najmanje što mogu reći je da se rezultata niko ne bi postidio. Ovim jačamo potencijal Kozare da se posjete ne svedu na šetnje oko spomenika i skijanje 15-ak dana u godini. Ono što je do sada urađeno je dobar temelj za sve ostalo, za veće aktivnosti koje možemo sprovoditi ovdje", dodao je Drljača.

Predsjednik Planinarskog društva "Klekovača" Dragan Romčević rekao je da je planinarski dom Kotlovača prvu veću sanaciju poslije rata imao upravo zahvaljujući podršci Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, a da je sada vrhunski renoviran i opremljen zahvaljujući Agenciji "PREDA-PD" koja, prema njegovoj ocjeni, savršeno privodi kraju ovu fazu projekta "Via Dinarika".

"U budućnosti će biti potrebno više zaštite prirode jer čovjek je, zbog razvoja, mnoge biljne i životinjske vrste doveo u različit stepen rizika i ugrožavajući prirodu ugrozio i sam sebe, umjesto da njihovom zaštitom produži vijek planeti", dodao je Romčević.

Božena Bem Kaltak iz UNPD-a podsjetila je na to da se "Via Dinarika" sprovodi već šest-sedam godina u BiH, da je to projekat razvoja turizma na dinarskom luku koji se proteže kroz sedam zemalja i da je krajnji cilj ovo područje staviti na turističku mapu svijeta.

"Osim `Via Dinarike`, danas realizujemo i projekat `Gou grin` u okviru kojeg će u 40 lokalnih zajednica i BiH biti posađeno 40.000 sadnica kao odgovor na klimatske promjene", dodala je Bem Kaltakova.

Osim zvanica, planinarski dom Kotlovača i info-centar u Nacionalnom parku "Kozara" posjetili su i učenici Osnovne škole "Desanka Maksimović" iz Prijedora, a prvih 10 sadnica posađeno je u blizni spomen-kompleksa na Mrakovici.

Izvor:SRNA

U Prijedoru su 21.04.2021. predstavljene dvije knjige o ustaškim zločinima nad srpskim narodom pod Kozarom u Drugom svjetskom ratu, a ove publikacije predstavljaju prvu međuinstitucionalnu saradnju Nacionalnog parka Kozara i Muzeja žrtava genocida Beograd.

Riječ je o knjigama "Ustaški pokolj nad Srbima u selima Veliko i Malo Palančište i Gornji Jelovac kod Prijedora 1942. godine" Marine Ljubičić Bogunović i "Ustaška uporišta pod Kozarom" Borisa Radakovića, a autori su istoričari Memorijalnog muzeja na Mrakovici koji je u sastavu Nacionalnog parka Kozara.

Direktor Muzeja žrtava genocida Beograd Veljko Đurić Mišina rekao je da se dvoje mladih istoričara prihvatilo ozbiljnog posla i da su knjige njihov lični uspjeh, ali i uspjeh institucije u kojoj rade.

"Ovo je bitan i korisitan korak i dobar doprinos srpskoj istoriografiji kojoj je potreban otklon od jugoslovenskog i komunističkog stanovišta. Srpska nauka mora da raščisti događaje iz istorije, i to s mladim kadrovima koji nisu opterećeni ideologijama i kojima treba dati priliku da se bave tim poslovima", rekao je Đurić Mišina.

On je ocijenio da buduće, drugo izdanje ovih knjiga mora ići sa poimeničnim popisom žrtava, da precizan popis nikada ne može biti utvrđen jer nema sačuvanih kompletnih podataka ni matičnih knjiga, ali da se u ovim procesima moraju personalizovati žrtve, a ne samo navoditi broj.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Goran Latinović istakao je da nije riječ o zločinima koji su samo ustaški, nego su to zločini koje je provodila država, a da su muslimanski prvaci podržali NDH više zbog svog antisrpskog nego prohrvatskog stava.

"Knjige rasvjetljavaju stradanje Srba na regionalnom nivou, smišljeno zanemarivanu temu u Jugoslaviji. Nemoguće je razumjeti rat u Jugoslaviji 1991-1995. bez razumijevanja Drugog svjetskog rata, a i posljedično stvaranje Republike Srpske", naveo je Latinović.

Marina Ljubičić Bogunović ocijenila je da istraživanje mikrolokacija pomaže shvatanju pojma genocid, podsjećajući da se dugo vremena, sve do unazad desetak godina, o pokolju u Palančištu nije znalo gotovo ništa.

"Bez svjedočenja preživjelih ne bismo znali ništa. Njima sam posvetila ovu knjigu, a njih, nažalost, nema još mnogo. Važno je da je ova tema privukla pažnju oba prijedorska muzeja jer se time bavila i koleginica Vedrana Adamović /iz Muzeja Kozare/ i obje smo, nezavisno jedna od druge, uradile rekonstrukciju događaja", rekla je Bogunovićeva.

Boris Radaković rekao je da se u svom radu bavio ustaškim uporištima na pet lokacija u potkozarskim krajevima koje su izvan gradskih zona, i to Kozarac, Ljubija, Orahova, Ivanjska i Suhača, i da se ovom temom bavio uprkos široko rasprostranjenom mišljenju da je o Kozari u Drugom svjetskom ratu sve rečeno, vjerujući da to sve nije urađeno ni stručno ni detaljno.

"Htio sam naći odgovor na pitanje kakvo je to zlo bilo koje je počinilo tako strašan zločin, zločin genocida nad srpskim stanovništvom našeg kraja. Takođe sam se potrudio da zločincima dam lik, ime i prezime. Nažalost, došao sam do rezultata da su to bile prve komšije iz reda muslimanskog i hrvatskog naroda", naveo je Radaković.

On je istakao da je pokušao razbiti i predrasude i falsifikate njegovane od 1945. do devedesetih godina kad su u pitanju uloga četnika i partizana i predstavljanje ustanka kao narodnog umjesto kao srpskog.

"Knjigu sam posvetio Branku Bokanu koji se ovim pitanjima pokušavao bavitii u bivšoj državi kada je za to bilo mnogo prepreka o kojima je i sam svjedočio. Na početku ustanka od 20.000 ljudi 17 je bilo nesrba, a do kraja ofanzive taj broj je dostigao 97", naglasio je Radaković.

Izdavači knjiga su Nacionalni park Kozara, Muzej žrtava genocida Beograd, Arhiv Republike Srpske i Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske, a objavljivanje knjiga su pomogli Republički sekretarijat za vjere Republike Srpske i grad Prijedor.

Promociji knjiga prisustvovali su predstavnici grada Prijedora, opštine Kozarska Dubica, Srpske pravoslavne crkve, direktor Nacionalnog parka Kozara Božidar Nikoletić, te predstavnici brojnih institucija i organizacija i građani.

Izvor: SRNA