Pandemija Covid-19 postavila je pred nas brojne izazove, kojima nisu odoljeli ni parkovi i zaštićena područja. Od izostanka prihoda, poteškoća u funkcionisanju i komunikaciji, nedostatka posjetilaca do problema njihovog prevelikog broja u nekim parkovima, pandemija je još jednom pokazala koliko su zaštićena područja ranjiva. Sada se ona moraju prilagoditi novim načinima komunikacije, novoj infrastrukturi i posjetiocima, što je istaknuto i kroz ovogodišnji slogan “Parkovi – sljedeća generacija”.

“Ova globalna kriza može poslužiti kao prilika za reformu dosadašnjeg upravljanja zaštićenim područjima koji se često zasniva na njihovoj ekonomskoj isplativosti, i okrenuti se ka kreiranju zelenih, inkluzivnih politika koje će doprinijeti izgradnji pozitivnije budućnosti za zaštićena područja i lokalne zajednice u njima. Prilika za to je i Zelena agenda za Zapadni Balkan koja je pored razvoja cirkularne ekonomije, postizanja ugljenične neutralnosti i smanjenja zagađenja, fokusirana i na zaštitu biodiverziteta, što je jedna od ključnih uloga zaštićenih područja. Vlade država bi trebalo da kroz nacionalne planove i Zelenu agendu obezbjede veću podršku i za zaštićena područja”, ističe Marko Pećarević, menadžer projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude” koji sprovodi WWF Adria.

I u našem regionu parkovi su pokazali sve aspekte ranjivosti i slabosti postojećih sistema i potrebu za razvojem specifičnih znanja i sposobnosti s kojima će zaposleni moći da odgovore na brojne izazove u svakodnevnim aktivnostima. Kako bi postala otpornija na krizne situacije, u zaštićenim područjima moraju se unaprijediti znanja i sposobnosti vezana za problematiku očuvanja biodiverziteta, razvijati inovativni izvori finansiranja i promovisati značaj zaštićenih područja za obrazovne aktivnosti i održivi turizam.

“Neka zaštićena područja su u prethodnom periodu bila suviše orijentisana na razvoj turizma, što je za posljedicu imalo konstantni rast broja posjetilaca, posebno onih koji dolaze u jednodnevne posjete parkovima. Ti pritisci su se u konačnici negativno odrazili na zaštitu prirode. S druge strane, zaštićena područja koja ranije nijesu bila fokusirana na turizam, bila su iznenada izložena većem obimu posjeta od strane domaćih turista, te su imale poteškoće u efikasnoj kontroli posjetilaca, a ujedno nijesu imale razvijene mehanizme da ostvare prihode od posjeta, istakla je program menadžerka Parkova Dinarida Jelena Marojević Galić.

EUROPARK federacija, mreža evropskih zaštićenih područja, obiježava Evropski dan parkova od 1999. godine, u znak sjećanja na proglašenje prvih nacionalnih parkova u Evropi. U regionu se ovaj datum obilježava od 2001. godine. To je prilika, a posebno u periodu prilagođavanja funkcionisanja parkova i zaštićenih područja u doba pandemije, da se istakne koliko je neophodno obezbediti njihovo stabilno finansiranje. 

Pozivamo zaposlene u turizmu da popunjavanjem ankete učestvuju u izradi strategije za razvoj avanturističkog turizma.

USAID projekt razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini (TURIZAM) - 1KA | Web surveys